Geschichte
Bayerns
> Retrospekcija > Bavarska
u rimsko doba
Bavarska u rimsko doba
Veliki dijelovi današnje Bavarske su duže od 500 godina pripadali Rimskom carstvu. Bili su dio rimske provincije Recije, kasnije Raetia secunda, s glavnim gradom Augusta Vindelicum, Augsburgom.
Rimljani su započeli plansku izgradnju zemlje. Postavili su vojna uporišta, osnovali veća naselja i gradove, te izgradili razgranatu mrežu puteva i ulica. O tome do danas svjedoče gradovi poput Kemptena (Cambodunum), Regensburga (Castra Regina) ili Passaua (Batavis). Augsburg je bio važno prometno čvorište. Via Claudia, na početku najvažnija veza za Italiju, prolazila je kroz Kempten.
Pod carem Hadrianom (117-138) provincija Recija je doživjela svoj najveći procvat. Istodobno je u cilju zaštite provincije nastao granični nasip, Limes Raeticus. Prva svjedočanstva o ranom kršćanstvu datiraju iz doba oko 320. godine.
Recija je kasnije s vremena na vrijeme doživljavala upade germanskih plemena. Oko 500. godine zauvijek je privedena kraju rimska moć u Raciji. Rimska je kolonizacija dala osnovne poticaje: kamenu arhitekturu, kulturu kupaonica, proizvodnju stakla i vinogradarstvo. U ranom srednjem vijeku su i dalje živjeli latinsko pismo, kao i mnoge latinske riječi.
Veliki dijelovi današnje Bavarske su duže od 500 godina pripadali Rimskom carstvu. Bili su dio rimske provincije Recije, kasnije Raetia secunda, s glavnim gradom Augusta Vindelicum, Augsburgom.
Rimljani su započeli plansku izgradnju zemlje. Postavili su vojna uporišta, osnovali veća naselja i gradove, te izgradili razgranatu mrežu puteva i ulica. O tome do danas svjedoče gradovi poput Kemptena (Cambodunum), Regensburga (Castra Regina) ili Passaua (Batavis). Augsburg je bio važno prometno čvorište. Via Claudia, na početku najvažnija veza za Italiju, prolazila je kroz Kempten.
Pod carem Hadrianom (117-138) provincija Recija je doživjela svoj najveći procvat. Istodobno je u cilju zaštite provincije nastao granični nasip, Limes Raeticus. Prva svjedočanstva o ranom kršćanstvu datiraju iz doba oko 320. godine.
Recija je kasnije s vremena na vrijeme doživljavala upade germanskih plemena. Oko 500. godine zauvijek je privedena kraju rimska moć u Raciji. Rimska je kolonizacija dala osnovne poticaje: kamenu arhitekturu, kulturu kupaonica, proizvodnju stakla i vinogradarstvo. U ranom srednjem vijeku su i dalje živjeli latinsko pismo, kao i mnoge latinske riječi.
Weitere Artikel im Kapitel
"Retrospekcija":
Bavarska u rimsko doba
Vojvodstvo Bavarska
Mnogostranost bavarskih
teritorija
Izborna kneževina Bavarska
(1623-1806)
Kraljevina Bavarska
(1806-1918)
Nakon Prvog svjetskog rata
Prevazilaženje nacizma
Obnova