Trennlinie 01 Trennlinie 03
 Geschichte Bayerns > Retrospekcija > Prevazilaženje nacizma
Prevazilaženje nacizma

Usprkos vezanosti za crkvu i monarhiju, 43% bavarskog pučanstva je 5. ožujka 1933. godine glasovalo za Adolfa Hitlera kao državnog kancelara. Bavarska potom gubi svoju samodržavnost i postaje pokrajina Reicha.

U mnogim su bavarskim mjestima sjećanja vezana za razdoblje nacističke diktature. U Dachau kraj Münchena ustrojen je prvi koncentracioni logor, u koji su najprije smještani politički protivnici i diskriminirana lica bez sudske presude. Kasnije je koncentracioni logor Dachau postao radni logor s mnogobrojnim vanjskim logorima, u kojima su zatočenici, deportirani iz mnogih zemalja, i ratni zarobljenici različitih nacionalnosti primorani na prisilan rad za ratno gospodarstvo.

Nürnberg su nacisti proglasili za mjesto održavanja nacističkih stranačkih kongresa i parada, a München za "glavni grad nacističkog pokreta". Berghof, privatna rezidencija Adolfa Hitlera, nalazila se na brdu Obersalzberg kod Berchtesgadena.

Pobjedničke velesile su 1946. godine započele nürnberški proces ratnim zločincima, u kojem je suđeno glavnim krivcima nacističkog režima. Berghof je 1946. godine dignut u zrak. Od 1999. godine "Dokumentacija Obersalzberg" prikazuje stalnu izložbu o povijesti Obersalzberga i nacističke diktature.

Iskusivši rat i vladavinu nasilja, suočivši se s genocidom i ideološkom zavedenosti, Njemačka se nakon 1945. godine odlučno zalagala za demokratski novi početak i izrazila svoju volju da nadoknadi štetu i produbi razumijevanje među narodima.

Preambula bavarskog ustava iz 1946. godine glasi: "Naočigled ruševina, do kojih je preživjele Drugog svjetskog rata dovelo državno i društeno ustrojstvo bez Boga, bez savjesti i štovanja ljudskog dostojanstva, bavarski narod, čvrsto odlučan da će budućem njemačkom naraštaju trajno osigurati blagoslov mira, čovječnosti i prava, ... daje sebi sljedeći demokratski ustav."